World Athletics je u srpnju 2025. objavio da će svaka atletičarka koja želi nastupiti u ženskoj kategoriji na predstojećem Svjetskom prvenstvu u Tokiju biti obvezna proći SRY gene test (detekcija Y-kromosoma). Ova obveza stupa na snagu 1. rujna 2025. kao uvjet za sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu.
Nova pravila na najvećoj sceni
Svjetsko atletsko prvenstvo u Tokiju (13.–21. rujna 2025.) ući će u povijest ne samo po rezultatima nego i po novom pravilu koje je izazvalo mnogo rasprava. World Athletics uveo je obvezno SRY testiranje (detekcija Y-kromosoma) za sve sportašice koje žele nastupiti u ženskoj kategoriji. SRY testovi su odobreni od strane World Athleticsa u ožujku 2025., formalno najavljeni 31. srpnja, s primjenom od 1. rujna 2025.
Test se provodi jednostavnim brisom obraza ili suhim uzorkom krvi, a potvrđuje prisutnost ili odsutnost Y-kromosoma. Bez valjanog testa, nastup u ženskoj konkurenciji neće biti moguć.
Zašto je donesena ova odluka?
Prema predsjedniku World Athleticsa Sebastianu Coeu, cilj je „očuvati integritet ženskog sporta“. Ženska kategorija nastala je kako bi se ženama osiguralo ravnopravno natjecanje. Brojna istraživanja pokazala su da biološke razlike – poput razine testosterona, mišićne mase ili kapaciteta pluća – sportašima rođenim s muškom genetikom daju prednost koju trening sam ne može izjednačiti.
U tom smislu, nova mjera želi jasno postaviti granicu i osigurati da se žene natječu protiv žena, u najbiološkijem smislu te riječi.
Reakcije javnosti i sportaša
Odluka je dočekana podijeljeno:
-
Kritike stižu iz medicinskih i etičkih krugova, koji upozoravaju na privatnost i potencijalnu stigmatizaciju sportašica. Pojedine države, poput Francuske, imaju zakonske zapreke za provedbu ovakvih testova.
-
Podrška dolazi ponajviše iz krugova samih atletičarki i ženskih udruga u sportu, koje ističu da je ovo važno za očuvanje pravednosti. Njihov je stav da bez jasne zaštite kategorije, ženski sport gubi smisao i atraktivnost.
Povijesni kontekst
Sport se više puta susretao s dilemama oko verifikacije spola:
-
1960-ih uvedeni su kromosomski testovi, kasnije napušteni zbog nepreciznosti.
-
2000-ih fokus se prebacio na regulaciju testosterona, što je izazvalo poznate kontroverze (primjer Caster Semenya).
-
2025. vraća se genetsko testiranje – no ovaj put s naglaskom na jasnu i jednostavnu metodu.
Što ovo znači za budućnost?
Iako testovi izazivaju kontroverze, njihova je svrha zaštititi žensku kategoriju i zadržati vjerodostojnost natjecanja. Ako bi se izgubila jasna granica, postojala bi realna opasnost da mlade sportašice izgube vjeru u mogućnost ravnopravnog uspjeha.
Stoga se, unatoč kritikama, čini da ovaj korak World Athleticsa ima podršku onih koji žele dugoročno očuvati ženski sport kao sigurno i pravedno natjecateljsko okruženje.
Zaključak
Svjetsko prvenstvo u Tokiju donosi rezultate, rekorde, emocije – ali i nova pravila. Povijest će pokazati hoće li Y-kromosomski testovi biti trajno rješenje ili samo prijelazna faza. No jedno je jasno: ženski sport treba čuvati, a zaštita bioloških žena u njegovom je središtu.
