Svjetski rekord Jarmile Kratochvílove na 800 metara od 1:53,28 postavljen je prije 40 godina, ali umjesto da se slavi, oko njega ima dosta kontroverza.
Dana 26. srpnja 1983., Jarmila Kratochvílová stigla je na miting na Olimpijskom stadionu u Münchenu kao stručnjakinja na 400 metara s namjerom testiranja svoje brzine na 200 metara. Nakon kraćeg grča odlučila je ipak prijeći na 800 m. Njezino vrijeme od 1:53.28 izazvalo je šok u sportu i sada, 40 godina kasnije, ostaje najstariji svjetski rekord na otvorenom.
Njen rezultat uvjerio je češku atletičarku da pokuša nastupiti i pobijediti i na 400 m i 800 m na Svjetskom prvenstvu u Helsinkiju sljedećeg mjeseca što je i uspjela. Pobijedila je na 800 m u vremenu 1:54.68, kao i na 400 m gdje je istrčala novi svjetski rekord od 47,99, iako je potonjeg dvije godine kasnije srušila njezina velika suparnica, Marita Koch iz Istočne Njemačke, koja je istrčala vrijeme od 47,60 u Australiji, što je i dalje najbrži rezultat u povijesti.
Oba se rekorda smatraju praktički nedodirljivima. Neki su te rekorde opisali kao "toksične" uz optužbe za doping. Dok je državno organizirani program Istočne Njemačke dobro dokumentiran, situacija nije tako jasna u bivšoj Čehoslovačkoj jer postoje i dokazi da je postojao sustav "specijalizirane skrbi" za sportaše, vjerojatno povezan s dopingom.
Kratochvílová, koja sada ima 72 godine, uvijek je poricala da je svjesno uzimala droge. Umjesto toga, ona i njezin trener, Miroslav Kvac, inzistirali su na tome da su nastupi bili rezultat puno fizičkog rada tijekom njezina odrastanja na farmi, ogromnih količinama treninga s utezima i velikih količina vitamina B12.
Kada je u prošlosti bilo prijedloga da se ponište ti stari svjetski rekordi, Kratochvílová je reagirala ljutito. “Potpuna besmislica”, rekla je 2017. “Nikad nisam uzimala zabranjene supstance.”
Reagirajući na kritike o njezinoj mišićavoj tjelesnoj građi, dodala je: “Kada radiš tako naporno kao ja, moraš žrtvovati dio svog izgleda. Žene sa Zapada ne rade tako naporno kao ja.”
Prema izvješćima iz tog vremena, Kratochvílová je bila toliko motivirana da je trenirala u 4 ujutro i odbila popodnevni odmor. Postoje priče o njezinom sprintu u sprintericama na zaleđenom jezercu kada je njezina lokalna staza od pepela bila prekrivena snijegom zimi i, kada se jednom oporavljala od operacije Ahilove tetive, Kratochvílová je trčala kroz stopu vode u bazenu noseći prsluk s utezima, te je stavila gas masku da joj ograniči disanje.
Tijekom svoje karijere oborila je 24 češka rekorda od 100 do 800 metara. U svojim ranim godinama usredotočila se na kraće sprinteve, te je osvojila srebro na 400 metara na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. i Europskom prvenstvu u Ateni 1982. iza Marite Koch.
Svjetski rekord na 800 metara koji je oborila 1983. držala je Nadezhda Olizarenko, koja je trčala 1:53,43 i osvojila zlato za zemlju domaćina na Olimpijskim igrama 1980. godine.
Uoči Svjetskog prvenstva u Helsinkiju 1983. znalo se da se Koch fokusirala na kraće sprinteve i štafete. To je također utjecalo na plan Kratochvílove da pokuša pobijediti i na 400 i 800 metara u vrlo napornom rasporedu.
Najteži je bio utorak 9. kolovoza kada je dobila svoje polufinale na 400 m s 51.08 i finale na 800 m s 1:54.68 samo 35 minuta kasnije. Izvještaj Athletics Weekly-ja sugerira da je prošlo samo 24 minute između njezina napuštanja staze nakon 400m i povratak na 800m. Zatim je sljedećeg dana istrčala 200 m za 23,2 prije nego što je u finalu na 400 m istrčala 47,99 i tako srušila svjetski rekord Marite Koch od 48,16.
Sljedeće godine Kratochvílová je propustila Olimpijske igre zbog bojkota Istočnog bloka Igara u LA-u. Nastupala je još tri godine, ali se povukla nakon što je završila peta u svjetskom finalu na 800 metara 1987. godine.
"To je definitivno rekord u koji mnogi ljudi sumnjaju", rekla je britanska rekorderka Keely Hodgkinson kada su je nedavno upitali o Kratochvílovoj. “To je vrlo izvanredan rekord. Hoće li za života biti srušen, ne znam. Još uvijek sam dvije i pol sekunde od toga. U našem sportu medalje se ne mogu oduzeti i one su glavni prioritet. Kad bi se itko tome približio, ja ili bilo koga drugoga, bio bi to nevjerojatan podvig.”
Kratochvílová je također držala svjetski dvoranski rekord na 400 metara s 49,59 41 godinu, ali ga je Femke Bol iz Nizozemske ranije ove godine poboljšala na 49,26.
Svjetski rekord na 800 m zaista zvuči svemirski, no s obzirom na neke nove trenažne metode i znatno poboljšanje prosjeka rezultata u gotovo svim disciplinama, ništa više nije nemoguće.
Izvor: Athletics Weekly