Atletika je jedan od najstarijih sportova na svijetu – gotovo iskonski oblik natjecanja koji se svodi na jednostavne, ali zahtjevne pokrete: tko može brže trčati, dalje baciti ili više skočiti. No, iako je ljudsko tijelo uvijek bilo u središtu ovog sporta, tehnologija je u pozadini odigrala ključnu ulogu u njegovom razvoju.
Od najjednostavnijih mjernih instrumenata do napredne biomehanike, današnja atletika više nego ikad koristi znanstvene i tehnološke alate za postizanje vrhunskih rezultata – i za prevenciju ozljeda, ali i za bolju analizu, edukaciju i pravednije natjecanje.
Štoperica – simbol početka
Prve stoperice u atletici bile su ručne, a njihova preciznost ovisila je isključivo o oku i prstu trenera. U takvim uvjetima stotinka sekunde nije bila pouzdan podatak – nego često procjena. Danas su elektronski mjerni sustavi standard, a foto-finiši i laserska mjerenja omogućuju razliku od tisućinki sekunde.
No, tehnologija u atletici nije stala na mjerenju vremena.
Pametne sprave, senzori i podaci
Današnji sportaši koriste uređaje koji prate gotovo sve fiziološke i biomehaničke parametre.
Uređaji poput:
-
GPS traka i senzora – prate brzinu, udaljenost, promjene smjera i opterećenje na zglobove.
-
Akcelerometri i žiroskopi – analiziraju tehniku trčanja, kontakt s podlogom, simetriju pokreta.
-
Pametne tenisice – s ugrađenim senzorima koji šalju podatke u stvarnom vremenu trenerima.
Trener više ne mora samo "osjećati" kako sportaš izgleda na treningu – sada može gledati podatke u brojkama i grafovima koji ukazuju na napredak, umor, pa čak i rizik od ozljede.
Biomehanika: znanost koja vidi ono što oko ne vidi
Napredna biomehanička analiza omogućava sportašima da razumiju svoj pokret do najsitnijih detalja: kut koljena u trenutku odraza, položaj kuka pri sprintu, duljinu kontakta stopala s podlogom…
U Hrvatskoj se već provode biomehanička testiranja u suradnji sa sportskim institutima i fakultetima, a dostupnost ove tehnologije postaje sve šira i izvan reprezentativnih krugova.
Dronovi, videoanaliza i umjetna inteligencija
Sve češće u treningu možemo vidjeti i dronove – ne (samo) za snimanje spektakularnih kadrova, već za analizu tehnike iz različitih kutova, bez ometanja sportaša.
Uspon videoanalize uz pomoć AI sustava omogućava trenericama i trenerima da automatski detektiraju greške u tehnici, uspoređuju izvedbe s ranijim rezultatima i kreiraju personalizirane korekcije.
Jesu li rekordi danas "zasluga tehnologije"?
Ovo je pitanje koje često izaziva rasprave. Tehnologija može pomoći sportašu, ali i dalje – bez truda, discipline i talenta – nema uspjeha. Tehnologija ne trči, ne skače i ne baca – ona samo pomaže onima koji to rade da to učine sigurnije, preciznije i učinkovitije.
Zaključak: budućnost je već ovdje
Tehnologija neće zamijeniti atletiku – ali će je svakako redefinirati.
U vremenu kad stotinka sekunde odlučuje o medalji, a ozljeda može značiti kraj sezone, pametno korištenje tehnologije postaje nezaobilazno oruđe uspjeha.
U hrvatskoj atletici također imamo sve više stručnjaka, klubova i sportaša koji prate svjetske trendove i implementiraju tehnološka rješenja – a uz dostupnost edukacije i opreme, to više nije privilegija samo “velikih” nacija.
Od štoperice do umjetne inteligencije – atletika je i dalje “kraljica sportova”, a napredak tehnologije samo je omogućio da je danas i puno pametnija.
