Moderne Olimpijske igre ustanovljene su 1896. godine u Ateni, te se tradicionalno održavaju svake četiri godine.
Svake OI postavljaju nove rekorde u posjećenosti, gledanosti i u rezultatima, no znamo da i svaki rekord ima svoju premijeru.
Zato vam u današnjem tekstu donosimo neke od najvažnijih premijera Olimpijskih igara Antičkog svijeta i modernog doba, jer kako se kaže: „Za sve postoji prvi put.“
Prve zabilježene Olimpijske igre
Prve Olimpijske igre o kojima postoje povijesni zapisi održane su 776. godine prije nove ere, na Olimpiji u Grčkoj. Igre su bile posvećene vrhovnom bogu Zeusu što je značilo da su natjecanja sadržavala i rituale poput žrtvovanja volova bogovima. Bio je to ultimativni test ljudskog tijela i duha, a broj disciplina bio je ograničen – petoboj, trčanje, utrke konja, hrvanje i boks. Na Igrama antičkog doba natjecali su se većinom muškarci, a ženama je bilo zabranjeno čak i gledanje na olimpijskom stadionu, dok im je posjet konjičkim utrkama bio dozvoljen. Igre je ukinuo Teodozije I. godine 394., prije svega zato što su igre bile poganske, a Teodozije kršćanin.
Prvi zabilježeni pobjednik
Prvi zapisani prvak Olimpijskih igara bio je trkač imenom Koroibos sa Elide, a natjecao se u tada klasičnoj utrci na stazi od otprilike 180 metara. Po zanimanju je bio kuhar.
Prve Olimpijske igre modernog vremena
Prve moderne Olimpijske igre održane su 1896. godine u Ateni, u Grčkoj, s namjerom da se njeguje plemeniti duh sportskog natjecanja. Prvi prvak tih Olimpijskih igara bio je Amerikanac James Brendan Connolly, a njegova disciplina bila je troskok.
Prve žene na Olimpijskim igrama
Iako postoje zapisi o posebnim igrama u čast Zeusove žene Here, također održavane u Olimpiji svake 4 godine na kojima su se u trčanju natjecale neudane žene, vrlo malo se zna o tim "ženskim" igrama. U službenim zapisima stoji kako su se žene prvi puta na OI natjecale 1900. godine na Igrama u Parizu, a prva prvakinja bila je engleska tenisačica Charlotte Cooper.
Prvi crni sportaši
Prvi crni sportaš na modernim Olimpijskim igrama bio je francuski predstavnik, igrač rugbyja, Constantin Henriquez. Prvi crni sportaš koji je osvojio zlato bio je Englez John Taylor u štafetnoj utrci 4x400 m na Olimpijskim igrama 1908. godine u Londonu. Prvi crni Afrikanac koji je osvojio zlato bio je Abebe Bikila iz Etiopije, pobjednik maratona na Olimpijskim igrama u Rimu 1960.
Prvi momčadski sport
Pomalo očekivano, prvi momčadski sport na Olimpijskim igrama bio je nogomet, 1900. godine u Parizu. Tada je najbolja momčad bila Engleska, osvojivši zlato, a srebro i bronca pripale su Francuskoj i Belgiji.
Prva maskota
Prva maskota korištena za svrhu Olimpijskih igara uvedena je tek 1972., za Olimpijadu u Munchenu. Bio je to Waldi, psić jazavčar. Waldi je bio plavi psić obučen u šareni prugasti pulover.
Prve Olimpijske igre s državama sa svih kontinenata
Prve Igre na kojima su sudjelovali predstavnici sa svih kontinenata bile su 1912. godine u Stockholmu, u Švedskoj. Japan se pridružio Igrama i na taj način predstavljao Aziju. Ove su Olimpijske igre zabilježile i prvi smrtni slučaj modernih Igara. Portugalski maratonac Francisco Lázaro otrčao je 29 kilometara prije nego što se srušio zbog, tvrdili su tada, dehidracije. Preminuo je dan kasnije. Međutim, kasnije se doznalo da je probleme izazvao vosak kojim se Lázaro premazao da bi spriječio opekline od sunca. Vosak je, naravno, spriječio znojenje i maratonac je u jednom trenutku kolabirao.
Prvi televizijski prijenos
Prve Olimpijske igre koje su emitirane na televiziji bile su 1936. godine u Berlinu. Igre su prikazivane na velikim ekranima postavljenima po čitavom gradu i emitiranje je bilo ograničeno samo na područje Berlina. Prve Igre koje su ljudi imali prilike gledati na malim ekranim bile su one 1948. godine, održane u Londonu. Prvi međunarodni prijenos Olimpijskih igara dogodio se 1960. godine, iz Rima.
Prvi južnoamerički grad domaćin
Prvi grad Južne Amerike koji je bio domaćin Olimpijskih igara jest brazilski Rio de Janeiro, a odluka je donesena još 2009., na sastanku Međunarodnog olimpijskog odbora u Danskoj.
Prve novčane nagrade za pobjednike na OI
Svjetska atletika postat će ove godine prva međunarodna federacija koja će dodjeljivati novčane nagrade na Olimpijskim igrama, financijski nagrađujući sportaše za postizanje vrhunskog sportskog uspjeha, počevši od ovogodišnjih Olimpijskih igara u Parizu. Ukupni nagradni fond od 2,4 milijuna američkih dolara odvojen je od raspodjele prihoda Međunarodnog olimpijskog odbora, koju Svjetska atletika dobiva svake četiri godine. To će se koristiti za nagrađivanje sportaša koji osvoje zlatnu medalju u svakoj od 48 atletskih disciplina u Parizu s 50.000 USD. Do sljedećih Olimpijskih igara u LA-u 2028. godine, Svjetska atletika obvezuje se proširiti novčani fond i nagraditi i osvajače srebrnih i brončanih medalja.
