Olimpijske igre u Parizu su završile, a naši predstavnici vraćaju se kući s jednom medaljom i tri izborena finala.
Sandra Elkasević još je jednom dokazala da je najbolja onda kada je najpotrebnije i s hicem sezone od 67,50 m osvojila brončanu medalju. Uz dva zlata koja je do sada osvojila, u Londonu i Rio de Janeiru, Sandra je s tri olimpijske medalje postala najuspješnija bacačica diska u povijesti.
Lijepo iznenađenje priredila nam je Sara Kolak u kvalifikacijama bacanja koplja. Sara je u drugoj seriji bacila najbolji ovosezonski hitac od 64,57 m čime je prebacila kvalifikacijsku normu i završila na drugom mjestu u kvalifikacijama. Taj hitac ne samo da je bio Sarin najbolji ovosezonski hitac, već ovako daleko nije bacala od 2019. godine, a zadnji puta je preko 60 metara bacila 2022. godine. U finalu je pokazala da hitac iz kvalifikacija nije bio slučajnost, te je s rezultatom 63,40 m osvojila odlično četvrto mjesto. Imala je još dva hica preko 60 metara i to 62,31 m i 63,03 m, te ju je samo 28 centimetara dijelilo od još jedne olimpijske medalje.
Sari su ovo treće Olimpijske igre i drugo finale, a 2016. u Rio de Janeiru Sara je bila olimpijska pobjednica.
Najbolji od muških predstavnika bio je Filip Pravdica koji je izborio finale u skoku u dalj. Filip je ove godine zaista imao odličnu sezonu i postao je hrvatski rekorder, a sve je to dodatno začinio ulaskom u olimpijsko finale. U finale se kvalificirao sa skokom od 8,04 m, dok je u finalu skočio 7,90 m i nastup završio na vrlo dobrom 9. mjestu.
Filip je tek treći hrvatski atletičar koji je izborio olimpijsko finale. Prije njega su u finalu od hrvatskih predstavnika bili samo Stipe Žunić (11. mjesto u bacanju kugle u Rio de Janeiru 2016. godine) i Andras Haklits (10. mjesto u bacanju kladiva 2008. godine u Pekingu).
Hrvatski rekorder u bacanju kugle i vice prvak Europe, Filip Mihaljević, nažalost nije uspio ostvariti svoju želju i ući u olimpijsko finale. Filip je u kvalifikacijama najdalje bacio 20,75 m što mu je donijelo 14. mjesto, a samo 6 centimetara mu je nedostajalo da uđe u finale.
Druga naša predstavnica u bacanju diska, Marija Tolj, u kvalifikacijama je disk bacila 59,87 m, te osvojila 23. mjesto.
Matija Gregurić i Martin Marković bili su, kao i Pravdica, debitanti na ovim Igrama, no oni su se kvalificirali putem „rankinga“.
Martin Marković je u kvalifikacijama bacanja diska s hicem od 62,31 m zauzeo 16. mjesto na svojim prvim olimpijskim igrama. Matija Gregurić bio je prvi od naših predstavnika koji je nastupio na ovogodišnjim Olimpijskim igrama. U kvalifikacijama bacanja kladiva bio je 17. s hicem od 73,69 m.
Posljednje od naših predstavnika koje su nastupile u Parizu bile su naše maratonke, Matea Parlov Koštro i Bojana Bjeljac.
Ove godine se po prvi puta dogodilo da je ženski maraton posljednja disciplina koja će „zatvoriti“ atletska natjecanja na Olimpijskim igrama zbog spolne ravnopravnosti koja se sve više promiče u sportu.
Staza pariškog maratona bila je izuzetno zahtjevna i teška, s 400 metara elevacije i najvišim usponom od 13% što se i vidjelo po rezultatima. Hrvatska rekorderka u maratonu, Bojana Bjeljac, utrku je završila na 71. mjestu u vremenu 2:41:13. Naša druga predstavnica, Matea Parlov Koštro, nažalost nije uspjela završiti utrku. Odustala je na 38 kilometru zbog rupture lista zbog čega je u utrci i tri puta morala stati zbog bolova.
Na XXXIII. Olimpijskim igrama Hrvatska je imala devet predstavnika od kojih su troje izborili finale, a to su Sandra Elkasević, Sara Kolak i Filip Pravdica, te je osvojena jedna medalja za što se pobrinula Sandra Elkasević, brončana u bacanju diska.
FOTO: Hrvatski olimpijski odbor
