Kako smo već i najavili, svaka dva tjedna do Olimpijskih igara objavljivat ćemo novi tekst s olimpijskom tematikom. Tako je današnja objava posvećena prvom osvajaču prve zlatne medalje na prvim modernim Olimpijskim igrama.
U ovom blog postu, otkrit ćemo ne samo ime prvog osvajača zlatne medalje, već ćemo zaroniti i u njegovu priču. Zato, spremite se za putovanje kroz vrijeme i prostor, dok se vraćamo u 1896. godinu i svjedočimo rođenju moderne olimpijske ere kroz priču prvog osvajača zlatne medalje.
Prve moderne Olimpijske igre
Mjesto radnje je Atena. Vrijeme radnje 1896. godina – godina rođenja modernih Olimpijskih igara.
Dok se sunce dizalo iznad atičkih ruševina, počelo se ispisivati jedno od najuzbudljivijih poglavlja u sportskoj povijesti.
Prvo finale prvoga dana bilo je finale u muškom troskoku (troskok se tada nazivao hop-skip-jump). Preletjevši cijeli pješčanik, pobjedu je odnio Amerikanac James Brendan Connolly koji se pobrinuo da prvo zlato s modernih Olimpijskih igara završi upravo u atletici.
James je drugoplasiranog u troskoku nadmašio za više od jednog metra, a njegov pobjednički skok iznosio je 13,71 metar. Za današnje vrijeme ti rezultati i nisu nešto impresivni, no Connolly je u to doba bio apsolutni heroj, posebno jer je uz prvo mjesto u troskoku, bio drugi u skoku u vis i treći u skoku u dalj.
O Jamesu Brendanu Connollyju
James Connolly dijete je irskih imigranata koji je imao dvanaestero braće i sestara, te je odrastao vrlo skromno u Bostonu.
Od malih nogu je pokazivao interes za sport, okušao se i u nogometu i biciklizmu, no nije bio zadovoljan svojom sportskom karijerom, te je odlučio upisati fakultet. Studirao je klasičnu književnost na Harvard Universityju.
Nakon osnivanja Međunarodnog olimpijskog odbora 1894. godine, prvo moderno izdanje Olimpijskih igara održalo se od 6. do 15. travnja 1896. u Ateni, Grčka. Connolly je odlučio sudjelovati, te je podnio zahtjev za odsustvo predsjedniku Odbora Sveučilišta Harvard za regulaciju atletskih sportova i bio je odbijen. Prema samom Connollyju, bio je obaviješten da će njegov jedini način da sudjeluje na OI biti da se ispiše i ponovno prijavi na fakultet.
Connolly je tada tvrdio da je odgovorio:
„Ne ispisujem se i ne podnosim zahtjev za ponovni upis. Upravo završavam s Harvardom. Doviđenja!“
Ne postoje zapisi je li se to stvarno tako dogodilo, no dokumenti Harvarda pokazuju Connollyjev zahtjev za dopustom u Europi, koji je odbijen. Connolly je tada zatražio časno povlačenje kao student, što mu je i odobreno 19. ožujka 1896.
Connollyjev put do Europe, odnosno do Atene bio je sve samo ne ugodan i jednostavan. Gotovo sve što je moglo poći u krivo, pošlo je.
U Grčku je otišao njemačkim teretnim brodom Barbarossa, zajedno s ostatkom prvog američkog olimpijskog tima. Nakon što je stigao u Napulj, opljačkan je i zamalo je izgubio kartu za Atenu. Uspio ju je vratiti tek nakon potjere za pljačkašem. Na kraju je uzeo vlak za Atenu, stigavši tamo tik pred početak Igara.
Kao što je već ranije spomenuto, nastupao je odmah prvog dana u finalu troskoka u kojem je uvjerljivo pobijedio osvojivši prvu modernu srebrnu medalju (zlatne medalje tada još nisu postojale, no o tome više u nekom od sljedećih tekstova).
Connolly se natjecao i na drugom izdanju modernih Olimpijskih igara koje su se održavale u Parizu. Tamo nije uspio obraniti naslov u troskoku, izgubivši od sunarodnjaka Meyera Prinsteina.
Njemu u čast, ulica u Münchenu nosi naziv Connollystraße i bila je ključna lokacija masakra koji se dogodio u Münchenu na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.
Osim što će zauvijek ostati zapamćen kao prvi olimpijski pobjednik Igara modernog doba, James je bio i pisac koji je objavio više od 200 kratkih priča i 25 romana.
Ime koje se zauvijek upisalo u sportsku povijest
James Brendan Connolly ime je koje odjekuje kroz vjekove sportske povijesti. Dok možda njegovi sportski rezultati iz 1896. godine ne impresioniraju kao današnji, njegova pobjeda nije samo puka statistika na rezultatskoj listi.
Dok se suočavamo sa svakodnevnim izazovima i borbama u vlastitim životima, možemo pronaći motivaciju u Connollyjevoj priči koji je unatoč svim nedaćama koje su mu se našle na putu, ostao zapisan kao legenda u sportskoj povijesti.
FOTO: Wikipedia
